Robot umjesto hirurga, stvarnost ili medijski trik?

Sofia Ordonez (cnnmoney)

Siguran sam da smo svi barem jednom čuli futurističku izjavu o tome kako će nas roboti zamijeniti u poslu koji radimo. Nakon trenutka straha i dvadesetak sekundi razmišljanja došli smo do zaključka da je naš posao jedinstven, i da robot ili računar nikada neće doseći naše vještine.

Ako ste hirurg, onda vjerovatno ovoj informaciji niste posvetili ni 20 sekundi svoga vremena. Ko bi mogao vjerovati u to da robot može u potpunosti zamijeniti nekoga ko provede minimalno 11 godina u školovanju i specijalizaciji prije nego što počne samostalno donositi odluke.

Bili ste u pravu. Još je dug put do trenutka kada će robot u nekoj operaciji zaista zamijeniti čovjeka, iako roboti već danas mogu značajno unaprijediti način na koji se operacije obavljaju.

U nastavku teksta možete vidjeti kako se roboti koriste u hirurgiji danas, i zašto je hirurgija sutrašnjice gotovo nezamisliva bez ovih strojeva.

Roboti nisu novost u hirurgiji

Uprkos uvriježenom mišljenju, roboti nisu u testnoj fazi. Već 16 godina se koriste u zapadnim zemljama. Davne 2000. godine je Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila korištenje Da Vinci robota. Od tada se ovi strojevi koriste kao podrška za minimalno invazivne operacije.

Prema ovom istraživanju, 554 američke bolnice su koristile Da Vinci robota u 2013. godini. Procjena je da se samo u SAD-u godišnje uradi preko 500.000 operacija uz pomoć ove mašine.

Ovaj trend nije prisutan samo na tržištu Sjeverne Amerike, nego se značajno proširio i na zemlje Evropske Unije i Azije. Primjer je Indija koja je značajno unaprijedila takozvani medicinski turizam uz pomoć spomenute tehnologije i sve više ljudi dolazi iz okolnih zemalja u Indiju radi minimalno invazivnih operacija robotom.

Na našim prestižnim univerzitetima se malo govori o robotima. To je sasvim razumljivo, ako uzmemo u obzir da većina bolnica u ovom dijelu Evrope ne može priuštiti ove mašine. Zašto učiti studente o nečemu što ne mogu sami probati? Studenti sa druge strane ostaju zakinuti za informacije i vještine koje im mogu donijeti razliku na tržištu rada.

Da li je Da Vinci zaista robot?

Kompanija INTUITIVE SURGICAL je globalni lider na tržištu robotike u zdravstvu. Njihov najprodavaniji proizvod je robot znakovitog imena – Da Vinci.

To nije robot kako ga zamišljamo na prvu, niti neka inteligentna metalna konstrukcija koja sama donosi odluke. To je ustvari robotička platforma kojom upravljaju obučeni profesionalci i njena namjena nije da zamijeni hirurga. Da Vinci je stvoren da bude potpora i moćan alat koji hirurzi koriste da bi preciznije obavili operaciju.

Da Vinci robot obavlja testnu operaciju na lutki (wikipedia)

Vjerovatno se pitate zašto onda ovaj stroj uopće nazivamo robotom ako nema vlastitu pamet i ne može raditi operacije samostalno?

Robot je prema definiciji www.freedictionary.com uređaj koji operiše automatski, ili ga neko kontroliše na daljinu. Drugi dio ove definicije čini Da Vinci robota robotom, rame uz rame sa dječijim autićima i helikopterima na daljinski pogon.

Prema definiciji Oxford Dictionary-a riječ robot ima drugačije značenje. Po njihovom mišljenju, robot je mašina koja je u mogućnosti izvesti seriju kompleksnih akcija automatski. To Da Vinci robotu oduzima ovu prestižnu titulu.

Na slici ispod možete vidjeti da je, prema rezultatima pretraživanja u Google-u, definicija Oxford Dictionary-a relevantnija od definicije sa web stranice www.freedictionary.com.

Rezultati Google pretrage za ključnu riječ “definition of robot”

Ovakve dvosmislenosti su bile idealna podloga industrijskom gigantu INTUITIVE SURGICAL za građenje vlastite propagande, ali i savršena dnevna vijest za masovne medije.

Mašine koje koriste ljudi su ljudi

Bez obzira da li je Da Vinci robot ili ne, njegova 16-to godišnja historija nam je ostavila mnogo studija o učinkovitosti.

Zaista niko ne može opovrgnuti robusnost i učinkovitost ove platforme. Ovakav način obavljanja minimalno invazivne hirurgije je osmišljen da kombinuje najbolje od otvorene i laporoskopske hirurgije.

Hirurg zbog toga ima bolju kontrolu. Uz pomoć robotičkih ruku može izvoditi operacije preciznije i kroz površinski manje rezove. Najbitnije prednosti za pacijenta su minimalno krvarenje, smanjeni bolovi i postoperativno vrijeme ležanja.

Sve što je prethodno navedeno važi samo u slučajevima kada se ova mašina koristi od strane pravih ljudi i u prave svrhe. Nažalost, često se dogode okolnosti koje nisu u skladu sa predviđenim i takve okolnosti su u ovom slučaju uzrokovale sljedeće kontroverze:

1. Da Vinci nije značajno uspješniji od laparopskopske hirurgije

Neprofitna organizacija ERCI je sumirala podatake iz 4.000 različitih studija koje su rađene o robotičkoj hirurgiji. Zaključak je bio da robotička hirurgija jeste značajno uspješnija od otvorene hirurgije, ali i jedva uspješnija od laparopskopske hirurgije. To i ne zvuči toliko kontravezno na prvu.

Ono što je kontroverzno je ogromna razlika u cijeni. Samo jedan robot košta preko 2 miliona dolara kad mu se dodaju potrebni dodaci. Zbog toga su i cijene operacije prosječno 3.500 dolara skuplje nego kada se pacijenti operišu na tradicionalne načine.

Da bi opravdao cijenu, koja je najmanje 10 puta veća nego kod ostalih vidova hirurgije, Da Vinci će morati značajno popraviti svoje rezultate.

2. “Rješenje u potrazi za problemom”

Cijena od 2 miliona dolara je ogromna investicija. Kada neka bolnica uloži toliki novac, onda je dužna to i opravdati investitorima, odboru ili društvenoj zajednici u kojoj funkcioniše. Pomenute okolnost su uzrokovale da se roboti koriste za širi spektar operacija nego što je to realno prema specifikacijama i anatomiji stroja.

Da Vinci je primarno dizajniran kao rješenje za kardiovaskularnu hirurgiju, ali se dobar dio hirurga nije zaljubio u ovu tehnologiju. Kasnije su mu našli primjenu u ginekologiji gdje se nije pokazao kao najbolje rješenje za netumorske operacije. Tada su ga već neki kritičari okarakterisali kao rješenje u potrazi za problemom.

Da Vinci robot obavlja operaciju na grožđu

Nakon dugog lutanja skrasio se u urologiji. S obzirom da je uklanjanje prostate bilo jako teško izvesti laparoskopski, Da Vinci je postao idealan alat za minimalno invazivnu prostatektomiju. Danas se 90% spomenutih operacija u SAD-u izvede koristeći ovaj alat. Koristi se također i u ostalim, prethodno spomenutim disciplinama ali ni u jednoj tako dominantno kao u urologiji.

3. 144 SMRTI U 100.000 SLUČAJEVA

Podaci Američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) iz 2015. godine, govore da su zabilježene 144 smrti u operacijama koje su rađene uz pomoć Da Vinci-ja. Kad analiziramo podrobnije, može se vidjeti da je oko 60% tih smrti uzrokovano zbog problema i grešaka na mašini. Ostalih 40% je uzrokovano drugim razlozima, koji su direktno vezani za ostale inherentne rizike kao što su greške hirurga.

Prema izvještaju o neočekivanim događajima u robotičkoj hirurgiji, u prosjeku se dogodi 550 ovakvih događaja na 100.000 obavljenih operacija. Najviše zabrinjava podatak da broj smrti i grešaka raste proporcionalano sa rastom broja operacija. To znači da nema očekivanog napretka na uređaju. Na slici ispod možete vidjeti osnovne razloge spomenutih grešaka:

Broj grešaka Da Vinci robota po proceduri

Ova analiza je propustila pokazati kakvi su rezultati u usporedbi sa operacijama koje su rađene bez robota. Bez te usporedbe, ovi rezultati zvuče dramatično, te niko ne može dokazati jesu li bolji ili lošiji u odnosu na otvorene i laparoskopske operacije.

Možemo li napraviti robota koji nije samo čovjek od metala?

Tržište robotike u hirurgiji raste iz godine u godinu, ali veličina tržišta nije ono što zaista spašava ljudske živote. Roboti nove generacije moraju doživjeti značajan tehnološki napredak da bi u budućnosti imali robote koji su integrisani u zdravstvo na odgovarajući način.

Pristup stvaranju robota nove generacije se značajno mijenja. Mnogo je pozitivnih primjera koji nagovještavaju rješavanje stvarnih problema na puno kreativniji način.

Google je pretraživač, šta oni rade u medicini?

Od 27. marta prošle godine su sve oči uprte u Google i Johnson & Johnson. Tog datuma je objavljeno da dva prethodno spomenuta giganta rade zajedno na razvoju nove, ultimativne platforme za robotičku hirurgiju. Malo kasnije su osnovali Verb Surgical Inc., namjensku kompaniju za ovaj poduhvat.

Naime, Johnson & Johnson posjeduje kompaniju Ethicon koja je svjetski lider u distribuciji dijelova za robote, Google je izgradio kompletno “carstvo” koristeći algoritme i robote. S obzirom na ove reference i revolucionarnu historiju Google-a, ostaje nam samo da vjerujemo da će i njihovo rješenje za robotičku hirurgiju biti revolucionarno.

Izvršni direktor Etichon-a je za novinsku agenciju Reuters otkrio da njihova platforma pokušava riješiti 3 osnovna nedostatka dosadašnjih platformi:

1. Veličina uređaja – dosadašnja rješenja su veličine prosječnog automobila i doktor je udaljen par metara od pacijenta zbog upravljanja na daljinu
2. Nedostatak inteligencije – roboti koji se trenutno koriste nemaju sopstvenu inteligenciju i funkcionišu čisto kao alat za obavljanje posla
3. Prevelika cijena – Bez obzira na status pojedine bolnice, cijena od 2 miliona dolara je značajna investicija.

Cilj ovog udruženog poduhvata je 80% manji robot, koji je cjenovno pristupačan većini bolnica, i pored toga ima svoj mozak koji koristi da pomogne hirurgu. Zamislite da robot pomoću mašinskog učenja (machine learning) analizira snimak, uspoređuje ga sa prethodnim snimcima iz baze, i na osnovu toga navodi hirurga gdje da reže.

Operacija unutar MRI – a

Stručnjaci Automation and Interventional Medicine istraživačkog centra u saradnji sa Brigham i Johns Hopkins Univerzitetima su razvili robota koji ima mogućnost da obavlja određene vrste operativnih zahvata unutar MRI. Za početak je to samo biopsija prostate.

U tipičnoj biopsiji za tumor prostate doktori koriste ultrazvuk da bi dobili odgovarajuće uzorke. Kao što možete pretpostaviti, to obično izgleda poprilično nespretno zbog nedovoljno kvalitetne slike koju doktor ima. Biopsija prostate najčešće završi sa 12-20 prikupljenih uzoraka, a svaki dodatni ubod nosi dodatni rizik od infekcije.

U suštini, to je uređaj od plastike i keramike, koji se može kretati unutar MRI bez da utiče na kvalitetu slike. Zamišljeno je da na početku radi uz navođenje doktora koji navigira koordinate na osnovu MRI snimka.

Plastični robot obavlja biopsiju prostate unutar MRI (photo: Gregory Fischer/WPI)

Dugoročni cilj je da uređaj radi samostalno, pametnim skeniranjem slike i prilagođavanjem koordinata za intervenciju u stvarnom vremenu.

Ako vas zanimaju dodatne informacije o tome kako ovaj robot radi, to možete naći u ovom izvještaju.

Pametni roboti na Balkanu

Činjenica zbog koje svi trebamo biti ponosni je da se jedan od pametnih robota razvija i u našem komšiluku.

Tim stručnjaka sa zagrebačkog Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju već pet godina radi na razvijanju robota Ronna koji je namijenjen da asistira u neurohirurškim operacijama. U tome im pomaže Darko Chudy, vjerovatno najpoznatiji hrvatski neurohirurg.

Dva su razloga zbog kojih Ronna ima potencijal da postane posebna:

1. Ovaj kreativni tim na mudar način koristi jeftinije industrijske dijelove da bi naposlijetku imali i jeftiniju konačnu cijenu
2. Fokus tima je da se napravi stroj koji ima vlastitu inteligenciju i navodi neuruhirurga za vrijeme operacije

U ovaj projekat je Europski fond za regionalni razvoj investirao 500.000 eura, a prema riječima profesora Bojana Jerbića koji je vođa Ronna tima, Ronna će vrlo brzo sudjelovati i u stvarnoj operaciji u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu.

Zaključak

Pitanje “da li robot može zamijeniti hirurga” je suštinski pogrešno, i obično takva pitanja dobivaju medijsku pažnju, opet i iznova. Kategorija hirurga je potpuno nestabilna i mijenja se tokom vremena i okolnosti.

S obzirom na to da su mašine ogledalo koje reflektuje nas i naše ideje, ključno pitanje koje bi trebali postavljati je kakve su to osobine idealnog hirurga u određenom fragmentu hirurgije?

Pojava hirurga i njegove ideje će utjecati na ono što će se reflektovati u spomentom ogledalu. Da li će to biti bolji čovjek koji rješava nerješive probleme, ili samo još jedan robot?