“Precizna medicina” – Utopija ili budućnost?

Veliki ulozi, zbunjujuća terminologija i kontroverze.

Sve su to samo neki od razloga zašto o preciznoj medicini danas možemo naći sve više studija, osvrta, i članaka u vodećim medicinskim žurnalima.

Od optimista, pa do onih koji su krajnje pesimistični prema preciznoj medicini i smjeru u kojem ona potencijalno vodi zdravstvo.

Svi imaju nešto da kažu na ovu temu, i nije da im fali validnih argumenata.

Vjerovatno glavni razlog za ovakav “hype” oko precizne medicine je projekat “Precision Medicine Initiative” pod sponzorstvom predsjednika SAD-a.

Ovoj incijativi, pod vodstvom NIH-a, su se priključile na desetine javnih i privatnih zdravstvenih organizacija. Jedan od ciljeva je i uključiti million pacijenata dobrovoljaca u istraživački program, gdje bi se na siguran način prikupili potrebni medicinski podaci.

Ti podaci bi, nadaju se, omogućili razvijanje terapija na “precizan” način, te bi na taj način imali najbolje rješenje za svakog pacijenta.

Međutim, da li je ovaj “hype” dobar za zdravstvo?

Mnogi su zabrinuti da će to skrenuti pažnju sa problema koji trenutno muče zdravstvo. Možda su i u pravu.

Ipak, krenimo redom…

Šta je “precizna medicina”?

Preciznu medicinu definišemo kao tretmane osmišljene prema pojedinačnim potrebama pacijenta na osnovu karakteristika njegovih gena, biomarkera, fenotipa i psihosocijalnog stanja koja ga čine drugačijim od drugih pacijenata sa sličnom kliničkom slikom. Cilj ovakvog pristupa jeste efikasnije liječenje svakog individualnog pacijenta sa jedne strane, i minimiziranje nuspojava kod onih pacijenata koji bi mogli negativno reagovati na određeni tretman (lijekove).

Zvuči kao nešto što su ljekari oduvijek radili, zar ne?

Upravo tako, međutim ovaj pristup nadilazi raniju klasifikaciju bolesti i propisivanje lijekova na osnovu postavljene dijagnoze.

Novost su mnogo napredniji dijagnostički uređaji, te uvid u genetski profil i ostale medicinske podatke o pacijentu, što ranije nije bio slučaj.

Da li je precizna medicina isto što i personalizirana?

Ukoliko ste se čitajući ovaj post zapitali upravo ovo pitanje, to ste s pravom učinili.

Naime, personalizirana medicina je termin koji je već dugo u upotrebi, a dobio je na značaju kompletiranjem Human Genome Project-a, tj. sekvencioniranja kompletnog ljudskog genoma.

Tada se smatralo da ćemo uvidom u genetski profil svakog pojedinca, doći u poziciju da jednostavno “dizajniramo” personalizirane lijekove i tretmane.

Nesumnjivo je da postoje rezultati na tom polju, i već smo govorili o tome. Međutim, činjenica je i da nije ostvaren napredak onom brzinom kojom se predviđalo.

U svojoj  definiciji, komitet američkog National Research Center-a je ponudio odgovor na pitanje po čemu se precizna medicina razlikuje od personalizirane medicine:

“Precizna medicina podrazumijeva krojenje medicinskih tretmana prema individualnim karakteristikama svakog pojedinacnog pacijenta. To ne znači i doslovno pravljenje lijekova i medicinskih uređaja jedinstvenih za svakog pacijenta, nego klasificiranje individua u grupe unutar ukupne populacije shodno njihovoj sklonosti za razvijanje određene bolesti ili prema reakciji njihovog organizma na specifične medicinske tretmane.”

Zaključujemo da je cilj precizne medicine ponuditi okvir za istraživanje na većem nivou. Fokus prelazi sa svakog pojedinca na manje populacijske grupe koje dijele zajedničke “osobine”.

Analizom i dizajniranjem rješenja za populacijske grupe, trebalo bi na kraju precizno pomoći svim pacijentima koji dijele slične ljudske GIS-ove (karakteristike na svim nivoima “omike”).

U svakom slučaju, moram da napomenem da neki ljekari i istraživači kako u literaturi, tako i u svakodnevnoj komunikaciji još uvijek koriste oba termina, dok se neki zalažu za jasnu distinkciju između precizne i personalne medicine.

Možemo li već vidjeti konkretne efekte precizne medicine?

Iako Vam možda zvuči kao otmjena teorija, precizna medicina je mnogo vise od toga.

Precizna medicina već daje efekte, posebno u borbi protiv kancerogenih oboljenja i dijabetesa tipa 2., kao i u tretmanu rijetkih bolesti.

Kao primjer navest ćemo lijek “ivacaftor” koji znatno olakšava simptome pacijentima koji boluju od cistične fibroze.

Posebnost ovog novog lijeka je to što je on dizajniran da pomaže samo određenoj maloj grupi pacijenata oboljelih od ove bolesti, tačnije njih oko 5%.

Genetskim testiranjem, može se tačno odrediti da li će upravo ovaj lijek pomoći određenom pacijentu.

S druge strane, kritičari precizne medicine će primjer “ivacaftor” lijeka navesti kao primjer nedostataka precizne medicine.

Naime, razvoj “ivacaftor” lijeka je trajao više decenija, košta 300 hiljada dolara godišnje po pacijentu, i potpuno je beskoristan za gotovo 95% pacijenata čije genetske mutacije su drugačije od onih na koje “ivafactor” može djelovati.

Ovakvi primjeri sa dobrim i lošim stranama se mogu naći u gotovo svim oblastima gdje se koristi pristup precizne medicine.

Pitanje je, da li će i do kada ovakvi rezultati moći opravdati sredstva i pažnju koju precizna medicina dobiva zadnjih par godina.

Zaključak

Precizna medicina zasigurno zvuči kao pozitivna stvar. Obećava dizajniranje pravih lijekova za prave pacijente na vrijeme, a sve to na osnovu genetske različitosti svakog pojedinca.

Međutim, kao što smo vidjeli, ona ima svoje zagovornike ali i protivnike.

I jedni i drugi se slažu da su izazovi i ciljevi precizne medicine ogromni. Veći od bilo čega što imamo danas.

Također, svi bi se mogli složiti da je precizna medicina odlična kao istraživački poduhvat, gdje naučnici svaki dan mogu da saznaju više o svim faktorima koji utiču na pojavu oboljenja kod pojedinaca.

Bez obzira na kritike i tek “ok” rezultate koje trenutno daje precizna medicina, vrijedi joj dati šansu.

Mišljenja sam da precizna medicina jeste budućnost medicine, ali na njene prave efekte u vidu kompletne transformacije zdravstva ćemo ipak morati sačekati još neko vrijeme…