Doktori sa povezom pucaju na tumorske ćelije

Normalno je to što ste skeptični.

I ja sam.

Jasno je da, uprkos svim pokušajima, gubimo ovaj rat. Zvuči zastrašujuće da 8 miliona ljudi godišnje umre od raka uprkos svim našim naporima.

Ono što još više zastrašuje je da ovaj broj raste iz godine u godinu.

Operativni zahvati, kemoterapije, radioterapije i svi tipovi alternativnog liječenja nam pomažu da pobjedimo bitke. No, kada uzmemo u obzir negativne utjecaje terapije i visoke stope recidiva, možemo reći da su ove pobjede Pirove.

Nikada nismo bili ravnopravni u ratu protiv raka.

Pucamo sa povezom na očima pokušavajući uništiti našeg neprijatelja. Pritom ubijamo prijatelje koji nam mogu spasiti život sutra.

Nema nade.

Ili ipak ima?

Preokret sa Imunoterapijom

Svaki čovjek ima obrambeni sistem koji reaguje na određene promjene u organizmu.

Iako je naš imuni sistem sposoban da samostalno uoči razliku u strukturi proteina, neke od zaraženih stanica raka uspjevaju pobjeći i tako uzrokovati razaranje organizma.

Imunoterapija, nekima poznata kao biološka, ili bioterapija budi urođenu snagu vlastitog imunog sistema, to povećava sposobnost organizma da se sam bori sa bolešću i daje mu mogućnost da pobjedi u ovoj bitci.

Za razliku od tradicionalih tretmana za liječenje tumora kao što su kemoterapija, radijacija ili operativni zahvati, koje pored oboljelih ćelija ubijaju i zdrave ćelije u ljudskom tijelu, imunoterapija djeluje ciljano samo na zaražene ćelije uz malo ili nimalo nuspojava.

 

usporedba terapija za rak

 

Koncept imunoterapije nije nov, datira još od 1940. godine i od tada je našao ograničenu primjenu u medicini. Ono što se može smatrati novim su sve bolji rezultati i expanzija u različitim oblastima medicine.

Nama je posebno zanimljivo da preliminarne studije pokazuju nestvarno dobre rezultate u liječenju teških, malignih oboljenja.

Novi pristupi u borbi protiv zla

“Spajanjem genetske terapije, sintetičke i stanične biologije stvaraju se nove mogućnosti za pacijente sa malignim oboljenjima i nova klasa terapije koja ima potencijal da transformiše njegu u oblasti raka” – Stanley Riddell – Fred Hutchinson Cancer Research Center

Prije par mjeseci, snažno je odjeknula vijest da imunoterapija nove generacije pokazuju neočekivane rezultate u liječenju najtežih oblika raka krvi.

Stanley Riddell iz Seattle’s Fred Hutchinson Cancer Research Center je podijelio preliminarno istraživanje prema kojem je 94% pacijenata, sa teškim oblicima limfoblastične leukemije, pozitivno reagovalo na imunoterapiju.

Njegov tim je u liječenju koristio CAR T terapiju (chimeric antigen receptor), ovaj tretman cilja CD19 antigen koji se nalazi na površini zaraženih ćelija.

Proces počinje uzimanjem T ćelija (podgrupa limfocita) iz krvi pacijenta, koje se onda genetički reprogramiraju i vraćaju u organizam. Kada se vrate nazad, imaju cilj da se preko spomenutih CD19 antigena nastane u ćelijama raka i unište ih.

 

proces liječenja CAR T terapijom

 

Mediji su prenijeli da se ovakve vrste terapija mogu koristiti samo za specifične vrste malignih oboljenja kao što su akutne limfoblastične i hronične limfoblastične leukemije te ne-Hodžkingovi limfomi.

Ostalo je otvoreno pitanje da li se reprogramiranje T ćelija može koristiti i za druge vrste RAKA, i postoji li mogućnost djelovanja na druge anatigene?

Odgovor je DUPLO MOŽDA…

T-cell terapija (možda) ima širu primjenu

Opširniji odgovor na prethodno pitanje će nam dati zanimljivi podaci sa nedavnog sastanka Američke asocijacije za istraživanje raka (AACR). Ovi podaci pokazuju da liječenje reprogamiranim T-ćelijma nije ekskluzivno vezano za jedan antigen, niti jednu vrstu RAKA.

Predstavljeno je nekoliko istraživanja koja dokazuju ovu tezu a 3 najzanimljivija su :

  1. Preliminarno istraživanje CAR T terapije Juno Therapeutics-a je pokazalo da se određenim pacijentima “vrati bolest” ukoliko prestanu proizvoditi CD19 antigen. No, ovi pacijenti su u produženoj terapiji uspješno liječeni sa CAR T terapijom koja je bila usmjerena na CD22 antigen. To je pokazalo da je ciljanje oba antigena, potencijalno najsigurniji način za liječenje pacijenata sa prethodno spomenutim krvnim oboljenjima.
  2. Philip Greenberg iz Fred Hutchinson istraživačkog centra je predstavio mogućnost djelovanja na WT1 antigen. On koristi potpuno drugi pristup koji je nazvao TCR (T cell receptors). Za razliku od CAR T terapija “njegov” pristup koristi samo ljudske gene za reprogramiranje i ima mogućnost da utječe na proteine koji nisu površinski. To ga čini potencijalno sigurnijim i prihvatljivijim za različite vrste RAKA.
  3. Istraživači sa Univerziteta Pensilvanija i Harvarda su predstavili mogućnost djelovanja na glioblastom (najagresivniji tumor mozga) uz pomoć ciljanja CAR T terapije na EGFRvIII, tumor specifični, protein. Mini studija od 9 pacijenata je pokazala neočekivanu sigurnost i zavidne rezultate. S obzirom da je 30 % pacijenata sa glioblastomom pozitivno na EGFRvIII protein daljnji razvoj ove terapije može imati neprocjenjivo pozitivan utjecaj.

Zaključak

Možda vam moje poređenje RAT – RAK zvuči prenapuhano ali nije, zapravo je preblago. RAK za 12 godina ubije više ljudi nego svi historijski ratovi zajedno.

Koliko god da smo slijepi, jasno nam je da očajnički trebamo moćno oružje. Da li je to oružje imunoterapija?

Iz ove perspektive teško je reći. Većina spomenutih istraživanja su tek u početnoj fazi i radi se o malom broju pacijenata. Trebaju proći barem dvije godine da vidimo kakvi su utjecaji dugoročno.

Možda imunoterapija nikada neće biti ultimativni lijek za RAK. Ali ako se samo dosadašnja istraživanja dokažu na većem broju pacijenata, imunoterapija ima potencijal da spriječi 20% smrti uzrokovanim malignim bolestima.

To je 1.5 miliona ljudskih života godišnje.