I vi “guglate” svoje simptome preko interneta? Evo šta treba da znate
Koliko puta Vam se desilo da osjećate neku bol ili mučninu, i već u roku od par sekundi ste na internetu i “guglate” Vaše simptome?
Niste jedini, ni blizu.
Dijagnozu preko interneta potraži svaki treći odrasli.
Po mom mišljenju, taj broj bi trebao biti i veći.
Međutim, nakon običnog “guglanja” često se desi da budemo još više zbunjeni i uplašeni.
Jedan od razloga je način na koji pretražujemo internet, odnosno zato što upisujemo žargonske termine koje kompjuter nekada ne razumije.
Iz tog razloga, pojavilo se mnogo alata (softvera) na internetu koji nastoje da pretraga simptoma i uopšte informacija o oboljenjima bude što tačnija i pouzdanija.
Sve varijacije ovih softvera se u osnovi nazivaju “symptom checkers”, koje bismo možda najbolje mogli prevesti kao analizatore simptoma.
Ovi softveri su trenutno jedna od “gorućih” tema u vodećim zdravstvenim krugovima, a ukoliko Vas zanima zašto je to tako, nastavite da čitate…
Zašto nam trebaju symptom checker-i?
Kao što je već spomenuto u uvodu teksta, trenutak kada osjetite neku bol, ili se jednostavno osjećate loše, jeste trenutak kada Vam stvarno treba brza i pouzdana informacija da biste znali šta treba da poduzmete.
Da li je to od nekog umora? Jel’ to tek obična prehlada?
Ili su to ipak simptomi koji upućuju na to da se radi o nečem mnogo ozbiljnijem, i da treba da zatražite ljekarsku pomoć?
Ili u najgorem mogućem scenariju, možda ste već odavno trebali biti na putu za bolnicu?
Samo čitanje ovoga Vam je vjerovatno stvorilo osjećaj neizvjesnosti, neugodnosti i panike, a upravo to i jeste najbolji opis situacije u kojoj se nađe na milione ljudi svakodnevno.
Upravo u takvim situacijama symptom checker-i treba da stupe na scenu.
Oni su se pojavili u zadnjih nekoliko godina, a svoja rješenja, između ostalih, su razvili najveći medicinski centri kao sto su Harvard Medical School i Mayo Clinic.
Zahvaljujući njima, doslovno iz udobnosti Vašeg kreveta instalirate aplikaciju na Vaš pametni telefon, te nakon toga upisujete simptome koje imate.
Tada symptom checker kroz seriju pitanja prikuplja dovoljno informacija, pa na osnovu Vaših odgovora iz svoje baze znanja, i pomoću naprednog algoritma nudi potencijalnu dijagnozu.
Oni su Vaša prva pomoć na dohvat ruke, jer će Vam ponuditi i preporuku da li da hitno potražite ljekarsku pomoć, odete ljekaru za para dana, ili možda da se samo malo odmorite.
Da li im možemo vjerovati?
Zasad, sve ovo zvuči super i bajno.
Međutim, postavlja se pitanje koliko su tačni ovi softveri?
Prije nego donesemo zaključak da li treba da se pouzdamo u ove softvere, pozabavit ćemo se rezultatima najnovijih studija o uspješnosti symptom checker-a u usporedbi sa ljekarima.
Prva obimnija studija je provedena na Harvard Medical School i objavljena je u medicinskom žurnalu BMJ.
Ovo istraživanje nije imalo za cilj direktnu usporedbu rezultata softvera sa onima od ljekara, nego je imalo za cilj ispitati samo tačnost symptom checker-a.
Istraživanje je provedeno 2014. godine na bazi od 23 tada najrelevatnija i najzastupljenija symptom checker-a dostupna na internetu. Test je proveden koristeći 45 medicinskih slučajeva, od ozbiljnih slučajeva, pa sve do običnog ujeda pčele.
Prije samo par sedmica, objavljena je i studija gdje su ljekari i symptom checkeri testirani direktno jedan protiv drugoga, što je u naučnim krugovima pobudilo dosta interesovanja, navodeći da se radi o prvom pravom okršaju “Čovjek protiv Mašine”.
U ovoj studiji, medicinski slučajevi iz prethodnog istraživanja iz 2014., su dati ljekarima da ih riješe.
Ljekari su se pokazali mnogo bolji u postotku tačnih dijagnoza (72,1%), dok su symptom checker-i ponudili tačnu dijagnozu u 34% slučajeva.
Također, ljekari su unutar tri potencijalne dijagnoze, tačnu dijagnozu ponudili unutar 84,3% slučajeva, dok su symptom checker-i tu postigli tačnost od 51,2%.
Da se primjetiti da, iako su ljekari još uvijek osjetno bolji od softvera u dijagnosticiranju, oni još uvijek ponude pogrešnu dijagnozu u otprilike 15% slučajeva.
“Korisnici ovih online dijagnostičkih alata bi trebali biti svjesni u kojoj mjeri su oni netačni, i da ne mora značiti da je njihova dijagnoza i trijaža zasigurno ispravna”. – Dr. Ateev Mehrotra, vođa istraživačkog tima
Dr. Mehrotra ističe jako bitnu činjenicu koja se može izdvojiti iz istraživanja, a to je uspješnost ovih softvera u trijaži hitnih slučajeva (80% uspješnosti).
On navodi i da je pravovremeni tretman (trijaža) važnija od tačne dijagnoze, te da smatra kako je mnogo bitnije dobiti tačnu informaciju koja će nas uputiti na hitan odlazak u bolnicu, od dijagnosticiranja bolesti.
Također, primjećena je tendencija symptom checker-a da budu oprezniji, i da ponekad savjetuju hitan odlazak kod ljekara, iako to nije baš potrebno.
Primjer vrijedan pomena
Babylon symptom checker, britanske startup kompanije “Babylon Health” se polahko nameće kao lider u pružanju zdravstvenih usluga preko interneta, a u najvećoj mjeri zbog svoje vizije i trenutno najnaprednijeg symptom checker-a.
Babylon symptom checker aplikacija na pametnom telefonu
Babylon Health: “Naša misija je da pružimo pristupačnu zdravstvenu uslugu svakom čovjeku na svijetu”
Uz svoj symptom checker nude i uslugu mjesečne pretplate koja omogućava direktan video/audio poziv ljekara nakon što dobijete prvu dijagnozu, kao i lične posjete svojim ljekarima.
Međutim ono što izdvaja Babylon symptom checker jeste najsavremenija umjetna inteligencija i baza znanja.
Svoju bazu znanja dodatno širi zahvaljujući partnerstvu sa tri velike bolnice u Velikoj Britaniji, gdje njihov algoritam “uči” iz relevantne i ogromne baze podataka od preko 1,6 miliona pacijenata.
Kao praktičan primjer, u junu ove godine, Babylon je interno testirao svoj checker u trijaži protiv iskusne medicinske sestre, te mladog ljekara sa medicinskim fakultetom završenim na Oxford University-u.
Rezultate je pregledao i validirao professor dr. Irwin Nazareth sa University College of London.
Kao što se da primjetiti, Babylon symptom checker se pokazao brži i tačniji u trijaži medicinskih slučajeva sa čak 92% tačnosti, dok su “ljudi” postigli skromnije rezultate.
Impresivni rezultati za “kompjuter” koji je tek počeo da “uči” prije 2 godine, za razliku od mladog ljekara koji je proveo najmanje 7 godina u svojoj edukaciji, ili medicinske sestre sa par decenija iskustva iz prve ruke u medicini.
Zaključak
Da budemo načisto, svima nama je jedan zajednički cilj.
Bolje zdravstvo.
Trenutni zdravstveni sistem, čak i u visoko razvijenim zemljama zapada, nije nešto što biste zasuli komplimentima.
To je zdravstveni sistem gdje svaki peti pacijent čeka na slobodan termin kod ljekara, iako mu je neophodan u tom trenutku, sistem gdje svaki osmi pacijent dobije pogrešnu dijagnozu, a hiljade ljudi mjesečno umire zbog grešaka koje su se lahko mogle izbjeći.
Zar da se zadovoljimo sa ovakvim zdravstvenim sistemom?
Nećemo, i ne smijemo!
Zbog toga moramo tražiti nove načine kako da unaprijedimo zdravstvenu njegu.
Symptom checker-i su svakako jedan od načina, i mogu odigrati važnu ulogu u najmanje dva dijela.
Prvi je da omoguće lagan pristup prvoj dijagnozi i trijaži, i samim tim snažno podstaknu pacijente da razmišljaju i djeluju na svoje zdravlje preventivno.
Drugi dio je onaj gdje umjetna inteligencija tj. “mašina” pomaže ljekarima prilikom dijagnoza i trijaže.
Nadopunjavajući se na taj način, kombiniranjem brzine i gotovo nepogriješive memorije “mašine” sa instinktom i ispravnom pristupom koji krasi dobre doktore, možda možemo da sanjamo o nekim “super doktorima” među nama.
Čak i zvuči kul 😀
Ipak, nakon svega rečenog, zaključujemo da “mašina” još uvijek ne može da zamijeni naše ljekare, ali sasvim sigurno može da bude njima, a time i nama od velike pomoći.
A šta nam budućnost donosi, ostaje nam da vidimo…
