Ako želite imati vrhunski laboratorij morate napraviti ovaj korak

Mogu li biti brutalno iskren prema Vama od početka?
Ako je odgovor NE, onda je bolje da odmah prestanete čitati.
Neću Vam reći da imate nešto crno između zuba. Ako radite u laboratoriju ovo što ću reći mnogo je bolnije za vas. Zapravo toliko direktno i neočekivano da rizikujem kompletnu budućnost našeg odnosa.
Čuvam u sebi ovo već dvije godine, nadajući se da će neko drugi uraditi “prljavi posao” umjesto mene. Nažalost, niko nije. Zbog poštovanja prema Vašem trudu moram reći istinu, pa evo je…
…Najmanje trećina rezultata na Vašim nalazima je SMEĆE.
Da, pročitali ste SMEĆE, oprostite na izrazu.
Ne zbog toga što ste nekad propustili kalibrisati aparat, vjerovatno imate solidan razlog za to. Ne zbog toga što vaš laboratorij ne ispunjava svaku sitnicu koju ISO standard traži, ne ispunjava ni jedan.
Razlog je suštinski.
Veliki postotak naručenih testova je POGREŠAN.
Broj 1 problem!
Pogrešno korištenje laboratorijske dijagnostike je #1 problem s kojim se laboratorije suočavaju. Možete imati laboratorij koja ima savršeno posložene interne procese, ali savršeni procesi ne znače mnogo ako ih koristite za testove koji ne doprinose dijagnozi i liječenju.
Svaki lab radi između 10 i 50 posto nepotrebnih testiranja. Kada sam Vas uvrijedio rekavši da je trećina Vaših rezultata SMEĆE ustvari sam Vas uporedio sa Mayo Clinic Laboratories i Arup Laboratories.
Otprilike trećina testiranja koje su obavljale ove dvije vrhunske laboratorije su bili nepotrebni testovi, tj. testovi koji su izvedeni u situacijama kada nije postojala stvarna potreba za njihovo izvođenje.
Pogrešno korištenje laboratorijskih testova se dijeli u dvije osnovne potkategorije:
1. Prekomjerno testiranje
Većinom se radi o testovima koji se ponavljaju bez razloga ili se “naručuju” bez odgovarajućih kliničkih indikacija.
Ne treba Vam mnogo mašte da shvatite direktan utjecaj koji “pogrešni testovi” imaju na budžet zdravstvenog sistema u kojem laboratorij funkcioniše. Novac potrošen na nepotrebna testiranja = Novac koji je mogao biti potrošen na nešto što stvarno može unaprijediti zdravlje pacijenta.
Priča ne završava tu, ovi testovi pogrešno navode ljekare na još skuplja, dodatna testiranja. Pacijenti na kraju završe kao žrtve nepotrebnog radiološkog zračenja ili u najboljem slučaju dobiju nekoliko novih uboda iglom.
2. Nedovoljno testiranja
Učinak ovog fenomena je teže mjeriti, a najčešće nastaje zbog izostavljanja bitnih testova prilikom testiranja.
To kratkoročno štedi novac ali dugoročno ima katastrofalan utjecaj na zdravlje pacijenta i troškove liječenja. Studije pokazuju da u otprilike 30 posto slučajeva doktori propuste naručiti odgovarajući test.
Propušteni testovi nas čine slijepim na ključne promjene u zdravstvenom statusu pacijenta. Imaju izravan utjecaj na propuštene i zakašnjele dijagnoze.
Na svojoj koži sam osjetio ozbiljnost ovog problema. Niz laboratorijskih nalaza je pokazivalo da je moje zdravstveno stanje jednako zdravstvenom stanju Tarzana a ustvari sam bio ozbiljno bolestan i na korak od smrti.
Nije na nama da mislimo o tome, ili…
“Ne možemo riješiti naše probleme ako razmišljamo na isti načina kao i onda kad smo ih kreirali” – Albert Einstein
Znam da ste i sami svjesni navedenih problema, svakodnevno dobijate narudžbe koje vam zvuče besmisleno. Cilj ovog posta nije da “upiremo” prstom u krivce, nego da zajedno napravimo korake koji vode ka rješenju.
Prvi korak je i najteži, zahtjeva ono što ni jedan čovjek ne voli. To je preispitivanje sistema u kojem se trenutno osjećamo ugodno. Na slici ispod se jasno vidi pojednostavljeni tok procesa od narudžbe do rezultata.
Laboratorije su historijski najviše fokusirane na analitičke procese (zelena boja na slici). Ostale faze su prepuštene isključivo kliničkim odjelima.
I šta mislite gdje se događa najviše greška ?
Upravo u dijelovima procesa koje ne kotroliše laboratorij. Predanalitička i postanalitička faza (plava boja na slici) uzrokuju većinu “laboratorijskih” grešaka, od onih koje nam povećavaju Terapeutski TAT do onih koje nas tjeraju da radimo testove koji neće pomoći liječenju.
Tradicionalni medicinski sistem je građen na pretpostavci da se ljudi iz laboratorija nebi trebali miješati u procese izvan laboratorija. Ali, ako želimo riješiti probleme koji narušavaju zdravlje pacijenta, moramo se uključiti u procese izvan lab-a.
Vrijeme je pokazalo da se doktori ne mogu nositi sa ovim zadatkom sami. Laboratorijski stručnjaci su u najboljoj poziciji da im pomognu u tome. Ideja je jednostavna – Laboratorij nije samo vrijednost na nalazu.
Pogledajte kako.
Svaki problem ima svoje rješenje
“Upravljanje korištenjem laboratorijskih testova obavezuje laboratorije da uvaže medicinsku potrebu i tačnost u uslugama koje pružaju svojim pacijentima” – Tim Kuruvilla, Viewics Inc
Upravljanje korištenjem laboratorijskih testova je relativno “nova disciplina”. A podrazumjeva zajedničko djelovanje kliničkih i laboratorijskih stručnjaka u svrhe ispravnog korištenja laboratorijskih testova.
Radi se o uspostavljanju mehanizama za suradnju, sprečavanje grešaka u predanalitičkoj i postanalitičkoj fazi.
Vrhunske svjetske laboratorije u Sjevernoj Americi, Evropi i Aziji se već par godina uspješno koriste ovim metodama. Uspješnih primjera je mnogo, a ja ću navesti samo primjere laboratorija koje smo već spominjali u postu.
Bronson Methodist Hospital je smanjila broj testova koje je obavljao njihov laboratorij sa 4700 na 2450 mjesečno. Ova promjena nije pokazala nikakav negativan utjecaj na zdravlje pacijenta. |
Arup Lab je referentni laboratorij koji je u popunosti prilagodio svoju poslovnu filozofiju obavljanju pravih testova. Studije koje su radili pokazuju 28 posto smanjenje u broju urađenih testova za njihove klijente. |
Postoji mnogo strategija koje mogu donijeti odgovarajuće rezultate i mi ćemo govoriti detaljno o njima u idućim postovima na našem blogu, ovo su neke od njih:
- Promjene u procesu odabira i naručivanju testova
- Pametniji pristupi uvođenju novih testova
- Prilagodbe u prijemnom dijelu LIS-a
- Razvijanje mehanizma za komunikaciju sa doktorom u postanalitičkoj fazi
- Razvijanje pravila za personalizovan pristup pacijentu
Da li je moj laboratorij pravi za ovo?
Neke od spomenutih strategija zvuče komplikovano i neostvarivo u Vašem okruženju, možda ste i upravu. No, ovo je samo dio strategija koje se koriste za rješavanje problema.
Ako želite provjeriti da li vaš lab može unaprijediti naručivanje i korištenje testova popunite ovaj jednostavni upitnik. Idealno bi bilo da podjelite upitnik s svim zaposlenicima vašeg laba jer će to povećati relevantnost rezultata.
Bez obzira na vrstu laboratorija u kojem radite, strateško kretanje u ovom smjeru će vam pomoći da lansirate kvalitet svoje laboratorije na novi nivo. Mi ćemo vam na osnovu odgovara na upitnik poslati jednostavne korake koji mogu usmjeriti vaše napore u početku.
Kada se radi o zdravlju pacijenta i mali pomaci vode do velikih pobjeda.