Primjenite ova 3 principa i postanite patient-centric lab | WizardHealth

Laboratorije imaju ključnu ulogu u svakom zdravstvenom sistemu.

Međutim, konvencionalna uloga laboratorije više ne može efikasno ispuniti zahtjeve modernog zdravstva.

Moderno zdravstvo polahko usvaja individualni pristup pacijentu.

To znači da se medicinske laboratorije moraju prilagoditi, i suočiti sa izazovima koje donosi ovaj novi trend.

Jedan od tih izazova je fokus na bolji kvalitet usluge, tj. pružanje veće vrijednosti za pacijente.

Rob Atlas već dugi niz godina pomaže laboratorijama pri usvajanju novih tehnologija i širenju uloge laboratorije u zdravstvu.

“Patient-centric pristup znači promjenu poslovnog modela laboratorije utemeljenog na količini obrađenih uzoraka na model pružanja što kvalitetnije usluge“.- Rob Atlas, direktor Atlas Medical-a.

Nadalje, on je potpuno uvjeren da se zdravstvo okreće ka individualnom pacijentu, pa je nužno da laboratorije budu spremne za ovu promjenu.

To će podrazumijevati da svi procesi u laboratoriju budu usmjereni ka boljem kvalitetu usluge za svakog pacijenta.

Jedan od načina je korištenje svih raspoloživih informacija o pacijentu u cilju njegovog uspješnijeg liječenja.

Sada kada znamo cilj laboratorije sa pacijentom u centru, navest ćemo tri ključna elementa koja čine jedan “patient-centric“ laboratorij boljim mjestom za pacijente.

Laboratorijski informacioni sistem (LIS)

Kao što smo već spomenuli, medicinske laboratorije imaju ključnu ulogu u zdravstvenom sistemu, a njihov značaj se najbolje ogleda u činjenici da laboratorijski rezultati utiču na preko 70% medicinskih dijagnoza.

Svaka moderna laboratorija mora da zadovolji standarde kvalitete. Za kliničke laboratorije najvažniji je ISO 15189 standard koji definiše specifične kvalitativne zahtjeve za medicinske laboratorije.

Naravno, da bi zadovoljio ove visoke standarde, laboratorij mora da poboljša kvalitet svog radnog procesa.

Upravo se ovdje javlja potreba za laboratorijskim informacionim sistemom (LIS) koji će pomoći pri zadovoljavanju ovih standarda. On je ujedno i jedan od početnih elemenata za stvaranje “patient-centric“ laboratorije.

LIS otklanja negativne anomalije koje se pojavljuju u laboratorijskim podacima, a direktno utječu na ishode liječenja. To su greške kao što je zamjena uzoraka ili korištenje pogrešnih parametara za interpretaciju.

Npr. nezavisno istraživanje pokazuje da 1 od 100 laboratorijskih narudžbi sadrži pogrešno upisan datum rođenja ili spol pacijenta. Osim na narudžbama pogrešno prepisivanje se javlja na svim tačkama laboratorijskog procesa.

Na prenošenju rezultata sa analizatora na papir, na dodjeljivanju rezultata odgovarajućim referentnim vrijednostima. Na svakoj mjestu gdje imamo “papir i olovku”.

Ako je implementiran na kvalitetan način laboratorijski informacioni sistem eliminiše ove greške…

Svaki pacijent ima jedinstveni identifikator što garantuje da neće biti zabune o osnovnim podacima, svaki novi uzorak dobije jedinstveni barkod koji ga prati kroz proces obrade, i na kraju rezultati se automatski prebacuju sa analizatora u sistem — bez ručnog prepisivanja.

Osim eliminisanja grešaka, eliminiše se i potreba za unošenjem podataka. Laboratorijski stručnjaci imaju više vremena za pružanje dodatne vrijednosti . Mogu pomoći ljekarima pri interpretaciji rezultata, edukaciji partnera u zdravstvu o specifičnostima određenih testova itd.

Pružanje dodatne vrijednosti

Niko ne voli dugo čekati na rezultate testova, zar ne?

Cijela poenta “patient-centric” laboratorije jeste pružanje dodatne vrijednosti pacijentu.

Jedan od načina da se to postigne je skraćivanje vremena obrade uzorka (TAT) što za pacijenta znači da će svoje rezultate dobiti u kraćem vremenskom periodu.

U isto vrijeme, to znači da će i ljekari brže dobiti rezultate testova, sto je često jako bitno za liječenje pacijenta.

Korištenje ranije pomenutog laboratorijskog informacionog sistema će sigurno pomoći u bržem procesu pružanja usluga pacijentu, jer su svi njegovi podaci na jednom mjestu i mogu se dijeliti sa njegovim ljekarom ili drugim partnerima u zdravstvenom sistemu (zavodi osiguranja, bolnice, itd.).

Ovako uvezan sistem je od ključne važnosti pri sagledavanju cijele slike o stanju pacijenta, jer sada ljekar ima bolji uvid u medicinsku historiju pacijenta.

Drugi vid pružanja dodatne vrijednosti jeste kroz eliminisanje nepotrebnog ponavljanja istih testova.

Ovo je veliki problem u konvencionalnim laboratorijama, a razlog je upravo to što laboratoriji, bolnice, i ljekari nisu uvezani u jedan sistem.

Najčešće ljekar nema pristup svim zdravstvenim podacima pacijenta, te ne vidi da je određeni test već tražen ili rađen prije nekoliko dana ili sedmica.

U prosjeku, nepotrebno ponavljanje testova čini čak jednu petinu svih aktivnosti konvencionalnih laboratorija.

Uz očigledno izgubljeno vrijeme na nepotrebne aktivnosti, ovo značajno utiče i na povećanje troškova.

Međutim, najveću štetu na kraju osjete pacijenti, jer su oni primorani da bez ikakve potrebe prolaze kroz neugodnosti koje sa sobom donosi višestruko davanje uzoraka.

Patient-centric laboratorija rješava ove probleme kroz uvezan sistem koji osigurava da pacijent jednostavnije i lakše dođe do bolje zdravstvene njege.

Bolja komunikacija

Nažalost, čest je slučaj da su stručnjaci u laboratoriji izolovani od svega što se dešava sa pacijentima prije i poslije testiranja.

Zato je jako je bitno da laboratorijsko osoblje razvija komunikacijske vještine kako bi konsultacije sa pacijentima, ljekarima i ostalim partnerima u zdravstvenom sistemu bile što kvalitetnije.

Za laboratorijske profesionalce “patient-centric“ pristup podrazumijeva identifikaciju, uvažavanje i iskrenu brigu za potrebe, očekivanja i različite preference svakog pacijenta.

Jedan od vidova komunikacije jeste objašnjavanje svakom pacijentu šta podrazumijeva proces uzimanja uzorka i testiranja. Uz taj informativni dio, pacijentu je neophodno pružiti podršku i razumijevanje.

Naravno, još veću vrijednost predstavlja kvalitetna komunikacija sa ljekarima.

U prosjeku, ljekari kroz svoje obrazovanje jako malo vremena provedu učeći kako naručiti ili interpretirati neki laboratorijski rezultat.

Dodajmo tome da sve veći broj i kompleksnost testova dodatno otežava pravilnu interpretaciju rezultata.

To su dva glavna razloga za aktivnije uključivanje laboratorijskih stručnjaka u komunikaciju sa doktorima i odjelima.

Usvajanje ovakvog pristupa otvorenije komunikacije je jedan od ključnih elemenata svakog patient-centric laba.

Taj pristup komunikacije i brige o pacijentima, ishodima njihovog liječenja je zaista promjena paradigme. Jasno nam je da je za ljubav potrebno dvoje i da je nemoguće komunicrati ako ljekari nisu spremni na to, ali od nečega se mora krenuti.

Zaključak

Iz svega rečenog, zaključujemo da se uloga laboratorije neminovno mijenja.

Laboratorij koji usvoji ove osnovne principe zasigurno će postati pristupačniji pacijentu i bit će od veće koristi cijelom zdravstvu.

Taj novi laboratorij više nije fokusiran na uzorak, nego na pacijenta; nije mu najbitnija performansa laboratorija, nego ishod za pacijenta.

Sve nas to dovodi do toga da laboratorij više nije samo običan izvor rezultata, nego je partner u zdravstvenoj njezi.

Naravno, srce svakog laboratorija jesu stručnjaci koji zasigurno svoj posao rade predano i s najboljim namjerama.

Međutim, oni mogu i trebaju da iskorače iz svog tradicionalog sistema rada.

Na taj način će maksimalno iskoristiti ove prilike koje nudi patient-centric pristup i zaista prošire ulogu laboratorije u zdravstvu.